Pri�a o osiroma�enom uraniju i radioaktivnom otpadu davno je po�ela, ali njen se kraj, �ini se, ne nazire.
Postojanje skladi�ta u okolini Sarajeva je potvr�eno, ali gdje se ono zaista nalazi niko, bar zvani�no, ne zna.
Neizvjesno je i kada �emo kona�no dobiti odgovor da li i - �to je veoma bitno - gdje ima osiroma�enog uranija, koliko je on uop�e opasan po zdravlje ljudi, �ta je s radioaktivnim gromobranima i gdje su ta skladi�ta, da li su ura�ena po standardima, ko o njima brine... I tako dalje u nedogled.

Ili da nam barem ka�u za�to je to tako povjerljiva informacija? Mo�da za to postoji realan i objektivan razlog, ali javnost za njega treba znati jer pove�anje kancerogenih oboljenja o kojem se govori je ozbiljna stvar. Nadle�ni moraju re�i ljudima �ta se doga�a i da li im i kolika opasnost prijeti.

Skrivanjem informacija samo se produbljuje agonija, stvara poligon za glasine i �ire strah i nepovjerenje me�u obi�nim ljudima. Stru�njaci, naravno, svaljuju krivicu na vlast. Te, treba nam dr�avno tijelo, te, ne�e ovi, ne�e oni. Loptica se prebacuje s ministarstva na ministarstvo, a, ka�u, vrijeme isti�e jer nam Me�unarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) nudi novac da dugoro�no rije�imo problem radioaktivnog otpada.

Problem predstavljaju ignorantski odnos na�ih vlasti, nepostojanje zakona za �ije usvajanje je potrebna "duga" procedura i stru�no tijelo na nivou dr�ave.
Tek tada �e ova pri�a dobiti svoj kraj.